NEUPITNI HRVATSKI INTERESI

Uvod

Građane svake države dijele razni partikularni interesi i uvjerenja, ali ih povezuju neki, velikoj većini, neupitni interesi.
U javnom prostoru Hrvatske lako je nabrojati desetke tema oko kojih se vode sporovi i konflikti, često nepomirljivi, mnogi vezani za prošlost, neki  za sadašnjost i budućnost. Mnogo je teže iz javnih rasprava razabrati što je većini građana očigledni zajednički interes. Iznad posebnih interesa -pripadnika pojedinih stranaka, socijalnih grupa – poslodavaca, sindikata, javnoga sektora, društvenih slojeva, pojedinih institucija.
I iznad ideoloških pozicija!
Čini se kao da takvih interesa nema, ili barem da ih se gotovo nitko ne trudi atrikulirati.
Ako nisu prepoznati temeljni zajednički interesi, partikularni interesi se nemaju s čime usklađivati-tendiraju se pretvoriti u neupravljivo, pomalo stihijsko naguravanje i natezanje, prevladava nesigurnost i nepovjerenje. Glasuje se “protiv”, a ne “za”, raste apstinencija, protestno ponašanje.
Tko može osvrće se i traži uređeniju sredinu ili državu.

Pitanje

Postoje li i koji su neupitni, očigledni zajednički temeljni interesi velike većine svih građana Hrvatske?
Interesi i ciljevi koji sami po sebi nisu nikome sporni, već će se rasprava i sporovi voditi, ovisno o ideološkim pozicijama i o kompetencijama sudionika – oko načina i tempa te prioriteta kojim se pokušavaju realizirati.
Ciljevi koji nas drže na okupu i ulijevaju nam povjerenje u sutra.
Ciljevi i interesi kojima ćemo podrediti, ili s njima uskladiti partikularne interese!
Ciljevi i interesi za čije ostvarenje će se artikulirati važne unutranje političke i vanjskopolitičke inicijative, projekti i politike.

Pokušaj prepoznavanja i sistematizacije

U jednoj rečenici – neupitni i temeljni (generički) ciljevi i intresi svake nacije su fizička i institucionalna sigurnost, čuvanje velikih i teško obnovljivih vrijednosti i razvoj.

1. Fizička sigurnost

Fizička sigurnost građana jedan  je od temeljnih razloga postojanja države i neupitni interes svih njenih stanovnika.
Osiguravaju je više ili manje uspješno – zakoni, policija, vojska, sudovi, zatvori, suradnja i savezništva s drugim državama, članstva u medjunarodnim institucijama kao sto je NATO, EU, UN i dr.
Sigurnost nije statična kategorija koja se može jednom za svagda izgraditi.
Terorizam, konflikti sa susjedima i/ili u susjedstvu, pretenzije velikih svjetskih i regionalnih sila, migracije, prirodne katastrofe, požari i sl.- čine pitanje sigurnosti trajnim izazovom za svaku vlast, kao i za gradjane koji je biraju.
Gradjanima Hrvatske fizička je sigurnost osobito važna zbog ratova u bliskoj i ranijoj prošlosti.
Zato je legitimno svaku vlast, kao i stranke koje pretendiraju na vlast,  pitati kakvi su im ciljevi i politike, projekti pa i kompetencije, u pogledu poboljsanja sigurnosti gradjana, te ih pozivati na odgovornost za rezultate!

2. Institucionalna sigurnost

Najsažetije, riječ je o stabilnosti i kompetentnosti demokratskog i institucionalnog ustroja države Hrvatske.

Svim građanima je (osim fizičke sigurnosti) važna sigurnost njihove imovine, prava na školovanje, zdravstvenu zaštitu, slobodu kretanja, izražavanja stavova i misljenja, pravo da vlastitim radom osiguraju primjerenu kvalitetu života sebe i svojih obitelji, kao i pravo da demokratski biraju političare i vlast koja će im svojim sposobnostima i kompetencijama sve to osigurati.
Za svaki od tih i drugih neupitno važnih i zajedničkih temeljnih interesa, građani i javnost bi od političara morali tražiti – ciljeve i politike njihova ostvarenja, konkretna poboljsšanja institucionalnog ustroja, a zatim i nadzirati realizaciju obećanoga.
Kvaliteta institucija javnog sektora Hrvatske u mnogim aspektima zaostaje za najboljom praksom usporedivih zemalja. Zato je očigledni interes građana i odgovornost političara – trasirati put do razine izvrsnosti.

3. Čuvanje neobnovljivih, velikih i teško obnovljivih  vrijednosti

U takve vrijednosti bez dileme možemo svrstati:
– prostorne i prirodne resurse, vode, Jadransko more…
– ekološku ravnotežu,
– socijalnu stabilnost,
– makroekonomsku stabilnost,
Popis je ilustrativan i nije definitivan i sigurno se može dograditi.

Svaka od tih vrijednosti zaslužuje definiciju,  standarde čuvanja, politike, načine provedbe i nadzora nad provođenjem.
Koje hrvatske stranke imaju definirane ciljeve i politike iz ove sfere i kompetencije da ih provode i time pokušavaju pridobiti povjerenje građana?
Kad je riječ o standardima i politikama ključno je identificirati i moguće konflikte s razvojnim ciljevima te naći optimalna rješenja na kratki i na dugi rok. Optimalna rješenja su ona koja dobro prepoznaju granicu do koje se čuva opći interes velike većine građana, ali i dopuštaju realizaciju važnih razvojnih ciljeva kao i ostvarivanje legitimnih pojedinačnih i partikularnih interesa, osobito tzv. win-win rješenja, uvažavaju interese današnje, ali i budućih generacija.

Primjerice: koliko i kakvih industrijskih kapaciteta se može graditi na obali Jadrana, ili uz rijeke, koji je optimalni odnos privatnog smještaja turista po kućama i stanovima u odnosu na hotelski smještaj – u pojedinoj destinaciji, ali i hrvatskoj obali u cjelini, koliki kapacitet nautičkog turizma na Jadranu je optimalan.
Čuvanje Jadranskog mora i obale nije samo unutrašnjepoliticki interes, već je moguće samo u suradnji s susjednim i drugim državama. Da li smo u tome postigli izvrsnost i nužne saveze, ili tek treba trasirati put do izvrsnosti?

4. Razvoj

Očigledani nacionalni interesi su: razvoj ljudskih potencijala, razvoj gospodarstva kao i razvoj potencijala prostora.

Ljudski resurs je, od kako je svijeta, najvažniji resurs svake zajednice.
Svaki pojedinac se rađa sa potencijalom da razvije svoje sposobnosti i talente. Taj potencijal se spontano, uz vještiju, ili slabiju podršku obitelji, školskog sustava i sredine u kojoj živi, razvije u skali od sjajno do mizerno.
Očigledan je interes svakog pojedinca, obitelji i zajednice da se potencijali i talenti svakog pojedinca što bolje uoče i razviju, jer time svi dobivaju – na kvaliteti života, vitalnosti i odrzivosti.
U današnje vrijeme, kada se ukupno znanje čovječanstva udvostruči svakih nekoliko godina, svačije vještine i sposobnosti izložene su izazovu i nuždi cjeloživotne promjene i usavršavanja. To je opasnost da se ispadne iz igre, ali i prilika za napredovanje.
Vitalnost i održivost pojedinih zajednica pa i drzava zapravo bitno ovisi o njihovoj sposobnosti razvijanja vlastitog ljudskog potencijala. Gdje je u toj disciplini Hrvatska?
Kakva god bila nasa trenutna polašisna pozicija, očigledno je da nam budućnost i opstojnost ovise o odlučnosti i sposobnosti da naše ljudska potencijale razvijamo sa znatno više paznje, posvećenosti i uspjeha nego smo to činili do sada. Ako uspijemo – svi dobivaju, pojedinac, obitelj i zajednica.
Zanimljivo je da ovaj razvojni cilj nije u koliziji  ni s čim – čuvanjem prostora, eko ili socijalne ravnoteže, identiteta…., baš ni s čim.
Opet imamo neupitni opći pojedinačni i nacionalni interes i cilj. I sve razloge da pitamo vođe, stranke, dužnosnike i institucije – gdje smo danas i kako će osigurati da sutra budemo uspješniji i bolji!
Opet check lista: polazište, ciljevi, politike, projekti, komunikacija, nadzor, korekcije, next steps. I sve u neupitnom nacionalnom interesu.

Gospodarstvo je motor razvoja, ali i djelatnost koju valja uskladiti s vrijednostima koje treba sačuvati, na pametan način – da oba interesa budu sačuvana. Čini mi se da nije potrebno dokazivati da je to neupitni i temeljni nacionalni interes.
Hrvatska u razvoju gospodarstva zaostaje unutar EU, usporedivo s drugim novim članicama, a pogotovo u odnosu na našu precepciju da smo zemlja sjajnih potencijala.
Ključno pitanje vođama, strankama, ministarstvima,  institucijama odgovornima za razvoj gospodarstva je: što će raditi drugačije, bolje nego do sada i na koje i koliko bolje rezultate se obavezuju!? Imajući u vidu međunarodnu konkurenciju i izvjesnost da samo izvrsnost ljudskih resursa daje priliku opstojnosti, uz naravno odgovorno korištenje prirodnih resursa.

Prostor  i prirodni resursi su hrvatski nacionalni resursi usporedivi s naftom ili zlatom?
Dio je vrijedniji ako se čuva netaknut, a dio ako se stavi u funkciju razvoja društva i gospodarstva.
Već više od dvije decenije političari i mediji mantraju o Hrvatskoj kao trasi za azijske tigrove od Rijeke prema srednjoj Europi, Jadransko-Jonskom autoputu, LNG čvorištu za opskrbu srednje i istočne Europe, Slavoniji kao potencijalu da hrani desetke milijuna ljudi a ne samo Hrvatsku …
Dragocijeni prostor je očigledno stavljen u funkciju turizma, dijelom smisljeno, dijelom stihijski uz primjerenu, ili često zanemarivu naknadu. Dio obalnog prostora je uništen divljom gradnjom.
Jadransko more je na rubu održivosti. Riblji fond je sve tanji, gustoća nautičara je skoro najveća na svijetu.
Dio kvalitete budućnosti i održivosti Hrvatske sigurno ovisi o pametnom i odgovornom korištenju prostornih i prirodnih potencijala. I to je sigurno nacionalni interes, s kojim se partikularni interesi moraju uskladiti.
Zaslužuje uporno propitivanje vođa, stranaka, vlasti i odgovornih institucija o ciljevima, politikama, projektima, rezultatima – i odgovornu i konstruktivnu raspravu u javnosti.

Zaključno

Svrha ovoga uratka nije identificarati i temeljito elaborirati sve neupitne i temeljne nacionalne interese, nego samo ukazati na njihovo postojanje i potencijal da budu faktor kohezije i revitalizacije Hrvatske.
Osvijestiti, definirati, iskomunicirati i afirmirati zajedničke interese svih gradjana Hrvatske kao neupitne nacionalne interese, može samo pomoći stvaranju osjećaja zajedništva i povjerenja, odnosno smanjiti nesigurnost i nepovjerenje prema vođama, strankama i institucijama države.
Povjerenje se dalje u praksi gradi transparentnim i savjesnim uskladjivanjem  općih i partikularnih interesa iz dana u dan, kao i transparentnim i redovnim izvještavanjem o postignutom progresu.
To je put i prilika da se rasprave vlasti i oporbe presele u sferu relevantnosti za veliku vecinu gradjana, a javnost prestane biti opterecena iskljucivo neproduktivnim konfliktima, već nadje smisao u traženju rješenja za unapređenje i bolji nadzor temeljnih općih interesa.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *