Pandemija će u svijesti turista ostaviti neka nova iskustva, navike i potrebe. Higijena i mogućnost socijalnog distanciranja vjerojatno će godinama biti puno važniji na listi prioriteta nego prije. Povjerenje u zdravstveni sustav zemlje domaćina i lakoća transfera natrag kući, također će se više cijeniti.
Novostečena navika i kvaliteta rada od kuće povećat će potražnju za domovima u civilizacijski, prirodno i zdravstveno ugodnim državama i regijama. Avio-transferi bit će manje atraktivni i nakon pronalaska cjepiva, sve dok avio-kompanije i zračne luke ne uvjere javnost da ne povećavaju opasnost od zaraze.
Digitalno napredniji domaćini imat će još veću prednost pred zaostalijima, jer je potreba za instantnom i višedimenzionalnim informiranjem još više porasla.
Nasuprot tome, za očekivati je manju sklonost putovanju u destinacije masovnog turizma, gdje se ljudi gužvaju na ulicama i šetnicama, u restoranima s gusto postavljenim stolovima, supermarketima i dućanima gdje se čeka u dugim redovima itd.
Kao i svaka kriza, ova post-pandemijska situacija, za Hrvatsku će stvoriti niz neprilika i izazova, ali i otvoriti neke nove prilike. Najočiglednija opasnost s kojom se suočavamo je prevelika ovisnost državnih financija i cjelokupne makroekonomske ravnoteže o prihodima od turizma. Prije nego što smo se nadali, obija nam se o glavu manjak sposobnosti svih dosadašnjih državnih elita da održe i/ili razviju druge održive i konkurentne industrije i biznise, koje bi nam omogućile da ne potonemo preduboko, ako turizam iz bilo kojeg razloga zataji. To je više propust svih drugih, nego ‘turističkih elita’.
Pred aktualnu Vladu kao i pretendente da budu nosioci, ili dio iduće Vlade, time se postavlja imperativ da osmisli, promovira i pridobije povjerenje, strategije i politike kojima će otkloniti taj propust, odnosno tu slabost poslovnog modela drzave Hrvatske.
Daljnja opasnost i nevolja, puno je više dio odgovornosti svih dionika hrvatskoga turizma, koji se posljednjih godina spontano, ili boje reći stihijski, razvija suprotno jednoglasno u Saboru usvojenoj strategiji. Turistička sezona nam se stisnula u kratkih 3-4 ljetna mjeseca sunca i mora, obilježena je masovnošću, gužvama u svim atraktivnim destinacijama, prihodi po noćenju znatno podbacuju prema usporedivim konkurentima i u odnosu na potencijal prirode, povijesne i položajne kvalitete kojima privlačimo goste. Skoro ni u čemu nismo svjetski centar turističke izvrsnosti.
Prije pandemije, za iskorake nije bilo volje ni ambicije niti na razini aktera unutar turističke branše, niti na razini Vlade, kao niti lokalnih samouprava. Lakše je bilo ostati u zoni političke i poslovodne komocije.
Sve to i još više, rasvijetlila je studija o izazovima s kojima se suočava hrvatski turizam, čiju izradu je 2019. godine inicirao, prezentirao i objavio think-tank Polazišta i perspektive, a autori su S. Topalović, Emanuel Tutek, Hrvoje Šimovic i Neven Ivandić.
Kako nije teško predvidjeti da će se nakon pandemije sklonosti gostiju pomaknuti prema privatnosti i zdravstvenoj sigurnosti, hrvatske elite suočavaju se s imperativom promjene sadržaja i kvalitete koju nudimo našim gostima. Bez brze i pametne promjene, teško ćemo oporaviti državne financije, a i mnogi dionici turističke industrije nece opstati, ili ce biti puno manje uspjesni nego do sada.
Za promjene koje znače odmak od masovnosti i aspiraciju prema srednjoj i višoj klasi turista, kao i cjelogodišnjoj privlačnosti, do sada nije bilo dovoljno ni političke ni poslovodne odvažnosti i inicijative, ni dovoljno stručnoga i javnoga pritiska.
Ekonomska kriza kao posljedica pandemije to bi mogla, dapače morala promijeniti.
Raspravu o tome kakav turizam i kakvu ekonomiju u cjelini moramo osmisliti za vrijeme nakon pandemije, najbolje je započeti odmah. Radi se o egzistencijalnoj temi i zato rasprava mora biti javna i u nju uključeni svi stručni i intelektualni potencijali kojima Hrvatska raspolaže.
Bude li kao dosad ograničena na stranačke, poslovodne i konzultantske krugove, malo je vjerojatno da će se ostvariti neophodna javna podrška nužnim promjenama.
Cijeneći Vašu stručnost i reputaciju, think-tank Polazišta i perspektive, poziva Vas da date svoj pisani prilog raspravi o tome kakav turizam i kakav cjelokupni konkurentni poslovni model Hrvatska mora osmisliti, kako bi se oporavila i prosperirala nakon pandemije. Vaše teze i prijedlozi bit ce dostupni javnosti putem nase web stranice, i u suradnji s vama, organizirat cemo radionice sa zainteresiranim medijima.
Sa željom da zajedno doprinesemo većoj održivosti i vitalnosti Hrvatske, veselimo se suradnji s Vama.
Željko Ivanković
Franjo Luković
KORONA KRIZA KAO PRILIKA ZA ZAOKRET HRVATSKOG TURIZMA Neven Ivandić - Fake Plastic Trees!